Kursna lista na dan: 20.05.2013.
| EUR | 110.6278 | |
| USD | 86.1252 | |
| CHF | 88.8363 | |
| GBP | 130.8276 | |
| CAD | 83.7455 | |
| HRK | 14.6391 | |
| BAM | 56.5631 |
Reklama, arhitektura, umetnički zanati, dizajn moda, filmska i video industrija, izrada video igara, muzika, scenske umetnosti, izdavaštvo, izrada kompjuterskog softvera, radio i tv industrija...
Ako se i vi bavite ili želite da se bavite nekom od pomenutih delatnosti, vaše polje rada pripada zvaničnoj kategoriji nazvanoj – kreativne industrije. Ovo saznanje neće biti od značaja za vas, zato što ćete sada znati jednu globalnu definiciju više.
Upoznajući polje kreativnih industrija steći ćete uvid u važnost njihovog postojanja i razvijanja, bićete u toku sa svim postojećim oblicima podrške kreativnom preduzetniptvu na različitim nivoima i, na kraju, informisanjem o primrima dobrih praksi, pronaći ćete novu motivaciju da unapređujete svoj biznis i da težite boljem pozicioniranju na tržištu.
Budite u toku sa svim dešavanjima u ovom sektoru i pronađite sopstveni kanal za afirmaciju i uspeh!
Zašto su kreativne industrije – industrije?
“Industrija zabave“, “kreativne industrije“, “industrije slobodnog vremena“, “industrije sadržaja“, samo su neke od alternativnih definicija koje se širom sveta koriste za one delatnosti koje u osnovi imaju kreativni rad, a koje svoje proizvode plasiraju na tržištu i mogu da donesu ekonomsku dobit i viši stepen zaposlenosti. Uvođenjem ovih termina uklonjena je barijera između umetnosti i ekonomije, pa se tako učvrstila logika da je kreativnost naplativa.
Drugi razlog definisanja ovih oblasti industrijama jeste i činjenica da se, u mnogim od navedenih grana, dobra sa umetničkom vrednošću, serijski proizvode.
Ko i kako podržava kreativni sektor?
Kreativne industrije u poslednjih dvadesetak godina ne samo da su postale interesantan predmet izučavanja za teoretičare kulture i ekonomije, već su ih prepoznali kao prioritet za podržavanje i ulaganje na međunarodnom planu, kao i u mnogim evropskim nacionalnim ekonomijama.
Međunarodne organizacije, kao što su UNESCO, Svetska organizacija za zaštitu intelektualne svojine (WIPO), Evropska komisija i druge, kontinuirano se zalažu za pružanje podrške kreativnom preduzetništvu, kako kroz sopstvene projekte, tako i kroz prdlaganje mera za ulaganje, nacionalnim vladama.
Usmeravajući se posebno na zemlje u tranziciji, ova tela podstiču međunarodnu saradnju i izlazak manjih zemalja na globalno tržište, realizuju programe finansijske podrške, dodeljuju nagrade i stipendije kreativnim preduzetnicima, zalažu se za univerzalnu regulativu zaštite intelektualne svojine i borbu protiv piraterije.
U skladu sa ovim okolnostima, razvijenija ekonomska društva (SAD, zemlje Zapadne Evrope i skadinavske zemlje) aktivno i sa zadovoljstvom sprovode političke podrške kreativnim organizacijama i preduzetnicima, prepoznajući u njima ne samo učesnike u nacionalnoj ekonomiji, već i stvaraoce pozitivnog kreativnog i kulturnog imidža svojih gradova i država, promotere nacionalnih kultura u svetu i čuvare kulturnog nasleđa.
Opširnije u štampanom izdanju...